Direktor banjalučke “Vitaminke” Žarko Mikić izjavio je za “Dnevni avaz” da je 2014. bila jedna od najtežih godina za kompaniju zbog velikih gubitaka koji su nastali u elementarnim nepogodama u maju. Završni račun imat ćemo krajem januara, ali u svakom slučaju, već sada znamo da smo pretrpjeli ogromne štete i da se to odrazilo u svim segmentima rada, napominje Mikić. Kompanija je na području Semberije ostala bez 500 tona crvene paprike, koja je trebala biti otkupljena umjesto makedonske. Direktne i indirektne štete od poplava u “Vitaminci” iznose 1,4 miliona KM. Uspjeli smo u supstituciji uvoza s krastavcima pa smo uvezli samo skoro 25 posto, a ostalo smo kupili u Kladuši, Gradačcu i Gračanici. Sanirali smo posljedice nastale na preduzeću. Zadovoljni smo izvozom u Crnu Goru. No, šteta s terena, posebno u Maglaju, Doboju i Modriči, ostavila je velike posljedice. Uništena nam je roba, zaustavljeno je sve na tržištu nekoliko mjeseci, smanjena je kupovna moć i zbog toga smo imali skoro 10 posto manje proizvodnje, napominje Mikić.
Direktor banjalučke “Vitaminke” Žarko Mikić izjavio je za “Dnevni avaz” da je 2014. bila jedna od najtežih godina za kompaniju zbog velikih gubitaka koji su nastali u elementarnim nepogodama u maju.
- Završni račun imat ćemo krajem januara, ali u svakom slučaju, već sada znamo da smo pretrpjeli ogromne štete i da se to odrazilo u svim segmentima rada - napominje Mikić za naš list.
Kompanija je na području Semberije ostala bez 500 tona crvene paprike, koja je trebala biti otkupljena umjesto makedonske. Direktne i indirektne štete od poplava u “Vitaminci” iznose 1,4 miliona KM.
- Uspjeli smo u supstituciji uvoza s krastavcima pa smo uvezli samo skoro 25 posto, a ostalo smo kupili u Kladuši, Gradačcu i Gračanici. Sanirali smo posljedice nastale na preduzeću. Zadovoljni smo izvozom u Crnu Goru. No, šteta s terena, posebno u Maglaju, Doboju i Modriči, ostavila je velike posljedice. Uništena nam je roba, zaustavljeno je sve na tržištu nekoliko mjeseci, smanjena je kupovna moć i zbog toga smo imali skoro 10 posto manje proizvodnje - napominje Mikić.
“Vitaminka” je počela s radom 1947. kao mala radionica, a danas je najpoznatije preduzeće za preradu voća i povrća u Bosni i Hercegovini. Tokom godina učvrstila je svoje ime u industriji hrane u međunarodnim okvirima, kao i na području bivše Jugoslavije. Dobitnik je priznanja za kvalitet 1964. u Londonu. Godine 2002., privatizacijom državnog kapitala, “Vitaminka” je organizirana kao akcionarsko društvo čiji je većinski vlasnik “Kreis Industriehandel AG” Bazel.